Dora Zrinski Petrović, univ. bacc. psych.
Centar za reproduktivno mentalno zdravlje, Zagreb, Hrvatska

Mentalno zdravlje kod poteškoća s plodnošću

Neplodnost je nemogućnost para da ostvari i/ili održi kliničku trudnoću do rođenja djeteta nakon 12 i više mjeseci redovnih nezaštićenih spolnih odnosa. To je bolest reproduktivnog sistema koja pogađa oko 10–20% parova (Friščić i Kušević, 2013), to jest otprilike svaki šesti par u reproduktivnoj dobi. Od toga će polovina parova uspjeti ostvariti trudnoću u roku od godine dana bez bilo kakvog tretmana i terapije. Druga polovina parova krenut će na potpomognutu oplodnju. Sedam od deset parova koji započnu potpomognutu oplodnju na kraju uspije ostvariti roditeljstvo biološkim začećem ili posvajanjem. (Troude i sar., 2016)

Možemo razlikovati umanjenu plodnost te primarnu i sekundarnu neplodnost. (Vander Borght i Wyns, 2018) Umanjena plodnost odnosi se na parove koji nisu u potpunosti neplodni, nego imaju smanjenu reproduktivnu efikasnost, a za ostvarivanje trudnoće treba duže vremena nego kod para koji nema problema s plodnošću. Nadalje, primarna neplodnost odnosi se na potpunu nemogućnost začeća ili iznošenja trudnoće, a sekundarna neplodnost definiše se kao nemogućnost ostvarivanja ponovnog roditeljstva (nemogućnosti začeća ili iznošenja trudnoće) nakon barem jednog uspješnog porođaja.

Mnogi su uzroci neplodnosti. Od toga je jedna trećina zbog bolesti muškarca, druga trećina zbog bolesti žene, a preostalo se odnosi na bolesti i muškarca i žene ili je razlog nepoznat. (Halvorson, 2008; prema Friščić i Kušević, 2013) Neke od medicinskih dijagnoza žene koje mogu biti uzrok neplodnosti su: sindrom policističnih jajnika, endometrioza, miomi i sl. (Vander Borght i Wyns, 2018) Što se tiče godina života, plodnost žena opada sa starošću, a u dobi od 40 godina ona se smanjuje za čak 50%. (Eijkemans i sar., 2014)

Želja za ostvarivanjem roditeljstva jedna je od vrijednosti mnogih parova, a kada to nije moguće, nije neuobičajeno da se jave teškoće mentalnog zdravlja, kao što su depresivne smetnje, neugodne emocije, nezadovoljstvo u partnerskom odnosu i nefunkcionalni stilovi suočavanja sa stresom.

Istraživanja pokazuju da se kod žena koje boluju od neplodnosti javlja depresivnost, čiji se nivo čak udvostruči nakon neuspješnih tretmana potpomognute oplodnje. (Matsubayashi i sar., 2001) Također se ističe da je rizik depresivnosti najveći između 1. i 3. godine od dijagnosticiranja neplodnosti. U tom periodu parovi počinju gubiti vjeru i nadu u ostvarivanje roditeljstva te se javljaju ostale neugodne emocije, a nakon tog perioda nauče se nositi i prihvate situaciju takvom kakva jest.

Neplodnost sa sobom donosi niz stresnih situacija i zato su parovi svakodnevno izloženi raznim emocijama. Osim što je proces začeća dugotrajan te može biti i bolan, nedostatak kontrole nad situacijom može biti dodatan uzročnik stresa. Pokazano je kako parovi koji se nose s neplodnošću prilikom suočavanja s takvim specifičnim stresorima koriste strategije usmjerene na emocije i izbjegavanje. Obje strategije nisu efikasne te mogu doprinijeti većim problemima mentalnog zdravlja. Viši nivoi psihološke nefleksibilnosti, pokušaj izbjegavanja određenih misli, emocija i događaja predviđaju i više razine stresa. (Potočar, 2020)

Kada govorimo o zadovoljstvu partnerskim odnosima, istraživanja su pokazala značajno manje partnersko i seksualno zadovoljstvo te viši nivo stresa specifičnog za neplodnost u situaciji kada su od dijagnoze neplodnosti prošle više od tri godine. (Prpa, 2020) Kod žena koje se nose s neplodnošću većem zadovoljstvu partnerskim odnosom doprinose veća stabilnost veze, bolja prisnost i veće seksualno zadovoljstvo. (Prpa, 2020)

Ako trenutno imate probleme s neplodnošću, zapamtite da niste sami i jedini koji se nose s time. Kako biste olakšali sebi patnju, pokušajte stupiti u kontakt s ljudima koji su prošli kroz slično iskustvo ili se u njemu trenutno nalaze pa ćete moći razmijeniti iskustva, savjete, osnažiti jedni druge te smanjiti osjećaj usamljenosti i stigmatizacije. (Prpa, 2020) Osim toga, razgovor s partnerom je vrlo ljekovit. Podijelite svoje misli, brige i osjećaje s njim/njom i s vama bliskim osobama od povjerenja. Jednako je važno zatražiti pomoć psihologa ili drugog stručnjaka mentalnog zdravlja, koji može pružiti psihološku podršku te osobu naučiti raznim tehnikama suočavanja i nošenja sa stresom.

Ako se vi sami ne nosite s problemom neplodnosti, ali se vama bliska osoba suočava s time, budite joj podrška. Ponekad je najbolji način kako pomoći osobi samo da je poslušate i iskreno zagrlite. Ako ne znate puno o neplodnosti, pokušajte se informirati i pružite osobi razumijevanje. Pitajte je šta joj u tom trenutku odgovara i treba te joj to pokušajte i pružiti.

Možda vam se čini da su problemi neplodnosti nerješivi, ali postoje mnoge mogućnosti liječenja neplodnosti čiji je rezultat trudnoća za većinu parova. Postoje međutim i druge mogućnosti ostvarivanja roditeljske uloge, poput posvajanja. Zapamtite, vi ste puno više od problema s kojim se nosite! Niste ni krivi ni odgovorni za stanje u kojem se nalazite. Uzmite vremena za sebe i za aktivnosti u kojima uživate. Kao što biste bili prema najboljoj prijateljici, budite blagi i suosjećajni prema sebi.

Poruke podrške

1. Dobra si majka i kad se osjećaš iscrpljeno.
2. Nisi sama u tome kroz što prolaziš.
3. Hranjenje djeteta na bočicu ne govori ništa loše o tebi kao majci.
4. Brini se o sebi kao što se brineš o svom dojenčetu.
5. Traženje pomoći je znak hrabrosti i snage, a ne slabosti.
6. U majčinstvu su sve emocije normalne (kao i u životu).
7. Ne moraš sve sama; pohvalno je zatražiti pomoć.
8. Briga o sebi nije egocentričnost.
9. Tvoji problemi ne definišu ko si i kakva možeš biti.
10. Ne moraš biti savršena majka da bi bila dobra majka.
11. Normalno je pogriješiti.
12. Težak period neće trajati zauvijek. Osloni se na svoje bližnje i na stručnjake.
13. Normalno je imati brige i strahove, ali kada te oni pretjerano ometaju, dobro je potražiti pomoć.
14. Rad na sebi zaslužuje ovacije, a ne osuđivanje.
15. Kvalitetno povezivanje s dojenčetom može se ostvariti čak i ako ne dojiš.
16. Ti si puno više od teškoća mentalnog zdravlja s kojim se nosiš.
17. Iako si majka, i dalje trebaš i zaslužuješ uzeti vremena samo za sebe.
18. Budi ponosna na sebe, radiš odličan posao!
19. Nisi manje vrijedna ako trenutno ne možeš začeti.
20. To što imaš teškoća sa začećem, ne znači da nećeš biti dobra majka.

Literatura:

• Eijkemans, M. J., Van Poppel, F., Habbema, D. F., Smith, K. R., Leridon, H. i Te Velde, E. R. (2014). Too old to have children? Lessons from natural fertility populations. Human Reproduction, 29(6), 1304-1312. https://doi.org/10.1093/humrep/deu056
• Friščić, T. i Kušević, Z. (2013). Najčešći psihološki problemi kod parova u procesu potpomognute oplodnje. Socijalna psihijatrija, 41(2), 99-108. https://hrcak.srce.hr/111271
• Matsubayashi, H., Hosaka, T., Izumi, S. I., Suzuki, T. i Makino, T. (2001). Emotional distress of infertile women in Japan. Human reproduction, 16(5), 966-969. https://doi.org/10.1093/humrep/16.5.966
• Potočar, L. (2020). Povezanost anksiozne osjeljivosti i psihološke nefleksibilnosti sa stresom kod žena s problemom neplodnosti. U I. Burić i sur. (Ur.), 22. dani psihologije u Zadru. Zadar, Hrvatska: Sveučilište u Zadru.
• Prpa, M. (2020). Izazovi neplodnosti u kontekstu zadovoljstva partnerskim odnosom: iz ženske perspektive. U I. Burić i sur. (Ur.), 22. dani psihologije u Zadru. Zadar, Hrvatska: Sveučilište u Zadru.
• Prpa, M. (7. 11. 2020). Neplodnost. https://centarzareproduktivnomentalnozdravlje.hr/neplodnost/
• Troude, P., Santin, G., Guibert, J., Bouyer, J. i de La Rochebrochard, E. (2016). Seven out of 10 couples treated by IVF achieve parenthood following either treatment, natural conception or adoption. Reproductive biomedicine online, 33(5), 560-567. https://doi.org/10.1016/j.rbmo.2016.08.010
• Vander Borght, M. i Wyns, C. (2018). Fertility and infertility: Definition and epidemiology. Clinical biochemistry, 62, 2–10. https://doi.org/10.1016/j.clinbiochem.2018.03.012