Uredništvo Catafertyl

Neplodnost kod žena: uzroci, liječenje i kada posjetiti ljekara

Ključne spoznaje

• Glavni znak neplodnosti kod žena je nemogućnost ostvarivanja trudnoće. Ako ne planirate trudnoću, na neplodnost mogu upućivati i bolovi u području zdjelice ili neredovni menstrualni ciklusi.
• Najčešći uzrok neplodnosti kod žena su poremećaji ovulacije. Bez ovulacije se ne oslobađaju jajne ćelije koje bi se mogle oploditi.
• Dijagnostička obrada neplodnosti započinje ginekološkim pregledom i krvnim pretragama, a po potrebi se nadopunjuje dodatnim dijagnostičkim postupcima.
• Postoji više mogućnosti liječenja neplodnosti, a izbor zavisi od uzroka, starosti žene i zdravstvene anamneze. Ukupna vjerovatnoća uspješnog liječenja iznosi oko 50%.

Neplodnost kod žena dijagnosticira se kada žena ne zatrudni nakon jedne godine redovnih, nezaštićenih spolnih odnosa. Ako je žena u dobi od 35 godina ili starija, dijagnostička obrada obično se započinje već nakon šest mjeseci pokušavanja. Razlog je postepeno smanjenje plodnosti s godinama jer jajnici sve rjeđe oslobađaju kvalitetne jajne ćelije.

U Evropi se procjenjuje da oko 15% parova ima poteškoće s plodnošću. U približno 30% slučajeva uzrok je isključivo kod žene. Kod oko 60% slučajeva uzrok je jednako prisutan kod muškarca ili kod oba partnera. U jednom od deset slučajeva uzrok neplodnosti ne može se utvrditi, pa se govori o neobjašnjenoj ili idiopatskoj neplodnosti.

Najčešći i često jedini znak neplodnosti je nemogućnost začeća. Ipak, određeni simptomi mogu upućivati na probleme s plodnošću i kod žena koje trenutno ne pokušavaju zatrudnjeti. To uključuje bolove tokom spolnog odnosa, izrazito obilne ili bolne menstruacije, vrlo tamnu ili neuobičajeno svijetlu menstrualnu krv i neredovne menstrualne cikluse.

Kakav je put do trudnoće – kratko objašnjenje

U suprotnosti s općim uvjerenjem, mogućnosti za začeće prirodnim putem u svakom su ciklusu relativno ograničene. Mladi, zdravi par ima približno 20% izgleda da ostvari trudnoću u jednom menstrualnom ciklusu. Plodno vrijeme, odnosno period u kojem žena može zatrudnjeti, traje svega nekoliko dana u svakom ciklusu. Period obuhvata od 24 sata do 48 sati tokom ovulacije i još nekoliko dana prije ovulacije, tokom kojih spermiji mogu preživjeti u ženskom reproduktivnom sistemu. Više o plodnom periodu i o tome kako ga možete izračunati pročitajte našem članku. Jednostavni trikovi koji vam mogu pomoći odrediti najbolje vrijeme za začeće

Proces začeća je složen, osjetljiv i ne dozvoljava pogreške. Prije nego što objasnimo uzroke neplodnosti, osvježimo znanje o tome „kako nastaju djeca“.

Postupak se odvija u više faza:

• Jajnik oslobađa zrelu jajnu ćeliju.
• Jajnu ćeliju preuzima jajovod.
• Spermiji prolaze kroz vaginu, grlić materice i matericu te se kreću prema jajovodu da dođu do jajne ćelije.
• Oplođena jajna ćelija putuje jajovodom prema materici, što traje oko 30 sati.
• Pet do šest dana nakon oplodnje embrio se usađuje u sluznicu materice, nakon čega započinje njegov razvoj.

Uzroci neplodnosti kod žena

Najčešći uzrok neplodnosti kod žena su poremećaji ovulacije. Bez ovulacije nema jajnih ćelija koje bi mogle biti oplođene.

Ovulacija se odvija pod uticajem hormona koje izlučuje hipofiza, prvenstveno folikulostimulirajućeg hormona (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH). Ti hormoni podstiču jajnike na proizvodnju jajnih ćelija, a indirektno i estrogena, koji pomaže u zadebljavanju sluznice materice. Sve to priprema sluznicu materice za moguću trudnoću.

Pojačani stres, naglo povećanje ili gubitak tjelesne mase i poremećaji prehrane mogu uticati na hormonsku ravnotežu i uzrokovati izostanak ili nepravilnosti ovulacije.

Hipofiza može izazvati povećanje nivoa prolaktina, hormona koji ima važnu ulogu u trudnoći i dojenju, što također može biti uzrok neplodnosti jer može privremeno ili trajno zaustaviti ovulaciju.

Starenje jajnih ćelija još je jedan važni faktor plodnosti. Žena se rađa s konačnim brojem jajnih ćelija koje ima na raspolaganju tokom života. S porastom starosti smanjuju se njihov broj i kvalitet. Nakon 40. godine života vjerovatnoća trudnoće iznosi oko 5% po menstrualnom ciklusu.

Sindrom policističnih jajnika

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) jedan je od najčešćih endokrinoloških poremećaja kod žena reproduktivne dobi. Karakterizira ga prisustvo brojnih malih folikula u jajnicima koji često ne dovode do ovulacije. Žene s PCOS-om nerijetko imaju neredovne ili izostale menstruacije i poteškoće s ostvarivanjem trudnoće.

Oplodnja se događa u jajovodu: spermij i jajna ćelija susreću se za vrijeme putovanja po jajovodu. Ako su jajovodi začepljeni ili oštećeni, spermiji otežano dolaze do jajne ćelije, a oplođena jajna ćelija ne može pravilno dospjeti u matericu. Najčešći uzroci su oštećenja jajovoda, prethodne operacije u području zdjelice i spolno prenosive infekcije.

Dobroćudni tumori miomi, odnosno fibroidi ili zadebljanja sluznice materice također mogu ometati usađivanje embrija, naročito ako rastu unutar materice i veći su od šest centimetara. Smatra se da 5–10% neplodnih žena ima probleme s plodnošću povezane s miomima ili promjenama sluznice materice.

Još jedan uzrok neplodnosti je endometrioza, stanje kod kojeg tkivo slično sluznici materice raste van materice. Može zahvatiti jajnike i jajovode te otežati oplodnju. Čak i kada ne uzrokuje direktna oštećenja, endometrioza može negativno uticati na oplodnju, razvoj embrija i njegovu implantaciju. Procjenjuje se da oko 10% žena reproduktivne dobi boluje od endometrioze.

U jednom od deset slučajeva uzrok neplodnosti ostaje nepoznat i ne može se dijagnosticirati. Iako se stanje ponekad može spontano poboljšati, ne treba čekati. Ako imate probleme sa začećem, posavjetujte se s ginekologom o daljim mogućnostima liječenja.

Kada se javiti ljekaru

Preporučuje se potražiti savjet ginekologa nakon godinu dana neuspješnih pokušaja začeća. Žene od 35 godina i starije trebale bi se javiti već nakon šest mjeseci pokušavanja ostvarivanja trudnoće. Ako ste vi ili vaš partner već imali probleme s plodnošću, liječenje može započeti i ranije.

Dijagnostika neplodnosti

Zdravstveni stručnjaci primjenjuju razne metode za istraživanje neplodnosti kod žena. Dijagnostička obrada započinje ginekološkim pregledom i laboratorijskim pretragama krvi radi procjene hormonalnog statusa u vezi s ovulacijom. Po potrebi se provode ultrazvučni pregledi i analiza cervikalne sluzi, koja ima važnu ulogu u preživljavanju i kretanju spermija jer hrani spermije na njihovom putu do jajne ćelije.

Histeroskopija je dijagnostički postupak kod kojega ljekar tankim instrumentom kroz vaginu pregledava unutrašnjost materice i grlić materice. Histeroskopija omogućava otkrivanje promjena koje mogu ometati usađivanje ili razvoj embrija.

Ako te i druge pretrage neplodnosti ne daju jasan odgovor, može se provesti laparoskopija. To je postupak kod kojeg hirurg uvlači instrument sličan teleskopu kroz mali rez na stomaku. Opremljen je svjetlom i malom kamerom koja omogućava pregled organa zdjelice, jajnika, jajovoda i materice te otkrivanje eventualnih začepljenja, ožiljaka ili endometrioze.

Liječenje neplodnosti: lijekovi, hirurški zahvat i biomedicinski potpomognuta oplodnja

Uprkos velikom napretku medicine trudnoća se ne može garantovati. Ukupna uspješnost liječenja iznosi oko 50%, a značajno se razlikuje zavisno od vrste terapije i lične situacije, posebno starosti – šanse se smanjuju s godinama.

Liječenje je naročito efikasno kod žena koje su neplodne zbog problema s ovulacijom. Za podsticanje oslobađanja jajne ćelije tim ženama se propisuju lijekovi za regulisanje proizvodnje određenih hormona. Odgovor na liječenje može biti nepredvidiv.

Hirurški zahvati mogu biti korisni kod nekih osnovnih stanja poput začepljenih jajovoda i pri uklanjanju mioma ili endometrioze. Kod blage ili minimalne endometrioze operativno liječenje može čak udvostručiti šanse za trudnoću.

Ako liječenje ili operacija ne pomognu, parovima su dostupni postupci biomedicinski potpomognute oplodnje. Vrsta pomoći zavisi od uzroka neplodnosti, dobi i eventualnih prethodnih trudnoća.

Približno svaki četvrti postupak oplodnje in vitro (IVF) danas završava rođenjem djeteta. Ukupni efekat tri potpuna ciklusa povećava šanse za uspješnu trudnoću na 45–53%.

IVF je samo jedna od mogućnosti biomedicinski potpomognute oplodnje koje su dostupne ženama.

Najčešće metode:

Intrauterina inseminacija (IUI): unos spermija direktno u matericu u vrijeme ovulacije.

Vantjelesna oplodnja (IVF): oplodnja jajnih ćelija u laboratoriju i prijenos embrija u matericu.

Intracitoplazmatska injekcija spermija (ICSI): postupak sličan IVF kod kojeg se pojedinačni spermij ubrizgava u jajnu ćeliju.

Donacija spermija: donirana sperma unosi se u matericu ili koristi za oplodnju jajnih ćelija u laboratoriju. Ta metoda se primjenjuje kada muškarac ima vrlo mali broj spermija ili ih uopće ne proizvodi.

Donacija jajnih ćelija: jajne ćelije druge žene udružuju se sa spermom vašeg partnera. Dobijeni embrij se zatim implantira u vašu matericu.

Surogatno majčinstvo kod nas nije dozvoljeno, ali je dostupno u nekim drugim državama.

Sprečavanje – šta možete učiniti već danas

Na genetske uzroke neplodnosti nije moguće uticati, ali određene životne navike mogu povećati šanse za začeće.

Prvenstveno se preporučuje izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola jer jedno i drugo negativno utiče na plodnost. Održavajte zdravu tjelesnu masu jer prekomjerna ili nedovoljna masa povećavaju rizik od poremećaja ovulacije. Preporučuje se i umjerena fizička aktivnost. Intenzivno vježbanje više od pet sati sedmično može negativno uticati na ovulaciju.

Važna je i zaštita od spolno prenosivih bolesti i redovni ginekološki pregledi. Ako imate osjećaj da nešto nije u redu, važno je da se na vrijeme obratite svom ginekologu i otvoreno razgovarate o svojim problemima.